Hrvatska je razvila niz programa i inicijativa usmjerenih na promociju aktivnog starenja – koncepta koji naglašava važnost održavanja fizičke, mentalne i socijalne dobrobiti starijih osoba te njihovo aktivno sudjelovanje u društvenom životu. Među najznačajnijim inicijativama ističe se projekt “Senior 2030 – Tematska mreža za politiku aktivnog starenja u Hrvatskoj” koji provodi Matica umirovljenika Hrvatske uz financiranje iz Europskog socijalnog fonda u razdoblju od listopada 2020. do listopada 2023. godine.
Cilj projekta Senior 2030 bio je dugoročno razvijanje i jačanje suradnje između organizacija civilnog društva, jedinica lokalne i regionalne samouprave, socijalnih partnera i visokoobrazovnih institucija s ciljem kreiranja poticajnog okruženja za razvoj politike aktivnog starenja. Projekt se razvijao kroz šest ključnih područja: podršku aktivnom zdravom starenju, podršku digitalnoj revoluciji u zdravstvu i socijalnoj skrbi, promociju aktivne participacije starijih osoba na tržištu rada, stvaranje novih roba i usluga koje podupiru nezavisno življenje te zajednica naklonjenih starijim osobama, prevenciju siromaštva i socijalne isključenosti umirovljenika, te mirovinsku reformu za aktivno starenje.
U travnju 2025. godine Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske objavio je Poziv “Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za provedbu programa aktivnog starenja” s ukupnom vrijednošću od 15 milijuna eura, sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda plus. Opći cilj poziva je jačanje organizacija civilnog društva u području aktivnog starenja s ciljem povećanja kvalitete života i socijalne uključenosti starijih osoba i umirovljenika. Specifični ciljevi uključuju unapređenje kapaciteta organizacija civilnog društva za provođenje programa aktivnog starenja na lokalnoj razini, te provedbu aktivnosti s ciljem povećanja kvalitete života i socijalne uključenosti starijih osoba kroz edukacije, rekreativne aktivnosti i savjetovanja. Iznos bespovratnih sredstava po projektu kreće se od 100.000 do 300.000 eura uz 100% financiranje bez potrebe za sufinanciranjem prijavitelja.
Lokalni programi i aktivnosti
Na lokalnoj razini diljem Hrvatske provode se brojni programi usmjereni aktivnom starenju i socijalnoj uključenosti starijih osoba. Primjerice, Program za aktivno i sretno starenje u Vukovaru ima cilj osiguranja uvjeta za povećanje kvalitete života i socijalne uključenosti umirovljenika kroz unaprjeđenje zdravlja, očuvanje funkcionalne sposobnosti, sigurnosti i sudjelovanja u zajednici, te poticanje međugeneracijske solidarnosti kroz uključivanje volontera. Grad Zagreb tradicionalno organizira manifestaciju Gerontološki tulum u parku Josipa Jurja Strossmayera, s bogatim programom koji se istovremeno odvija na pozornici i na štandovima gdje sudionici prezentiraju što su naučili na različitim aktivnostima poput plesnih i rekreativnih radionica.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kao i regionalni zavodi za javno zdravstvo, razvijaju i provode preventivne mjere, edukacije i istraživanja koja pomažu u očuvanju zdravlja starijih osoba. Poseban naglasak stavlja se na poticanje redovite tjelesne aktivnosti i pravilne prehrane, prevenciju i rano otkrivanje kroničnih bolesti, promicanje mentalnog zdravlja i socijalne povezanosti, te edukaciju o sigurnosti u domu i sprječavanju padova. Ovi ciljevi u skladu su s Desetljećem zdravog starenja 2021.-2030., globalnom inicijativom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koja potiče zajedničko djelovanje vlada, organizacija i zajednica kako bi se starijim osobama omogućilo duže, zdravije i aktivnije življenje.
Programi poput “Godine nisu važne” fokusiraju se na uključivanje starijih osoba u život zajednice, osvještavanje i osnažavanje kako bi razvili pozitivnu sliku o sebi. Analiza trendova u skrbi za starije osobe u EU i Hrvatskoj ukazuje na promoviranje zdravog i aktivnog starenja kao ključ za osiguravanje ravnopravne uloge osoba treće životne dobi u društvu. Međutim, teška ekonomska situacija u cijeloj zemlji ograničava većinu stanovnika na osnovne ljudske potrebe, a umirovljenici su često mete prijevara, agresivnih poslovnih praksi trgovaca i žrtve, što ih čini demotiviranima i nužnim ih je potaknuti i pomoći im da budu aktivni članovi i korisnici svojih prava.
Globalne i nacionalne proslave
Međunarodni dan starijih osoba obilježava se diljem svijeta nizom događanja, konferencija i aktivnosti usmjerenih podizanju svijesti o doprinosu starijih osoba društvu. Obilježavanje 2025. godine na sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku održano je 1. listopada s programom koji je uključivao glavni govor i moderirani interaktivni panel, organiziran od strane Stalnog predstavništva Argentine i NGO odbora za starenje uz UN DESA. U Beču je 26. rujna 2025. organiziran događaj koji je naglašavao ulogu mozga za zdravo starenje, na kojem su globalni stručnjaci za starenje razgovarali o središnjoj ulozi mozga u održavanju zdravlja i kvalitete života, istražujući mogućnosti i izazove za starije osobe kroz različite perspektive.
U Hrvatskoj se Međunarodni dan starijih osoba obilježava kroz niz aktivnosti koje organiziraju lokalne vlasti, domovi za starije osobe, zdravstvene ustanove i udruge umirovljenika. Hrvatski zavod za javno zdravstvo pridružio se obilježavanju sadnjom stabla lipe koja simbolizira toplinu, brigu i povezanost generacija. Povodom Dana, Grad Zagreb tradicionalno organizira manifestaciju Gerontološki tulum gdje starije osobe mogu uživati u kulturnom programu, radionicama, te dobiti informacije o pravima i uslugama iz područja socijalne sigurnosti i zdravstvene skrbi. Svoj štand na ovim događanjima imaju domovi za starije osobe, domovi zdravlja, Gradski ured za socijalnu zaštitu, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, udruge i Hrvatski zavod za socijalni rad.
Lokalne inicijatijative i međugeneracijske aktivnosti
Na lokalnoj razini diljem Hrvatske organiziraju se brojne aktivnosti koje povezuju starije osobe s ostatkom zajednice i posebno s mladim generacijama. Tako je bilo i 1.10 u Domu kulture u Kneževim Vinogradima gdje je održana topla i emotivna proslava Međunarodnog dana starijih osoba. Ovo je istovremeno označilo i završnicu Tjedna filantropije 2025. Događaj je organizirala Udruga žena “Izvor”, a okupio je oko 140 starijih građana, korisnika i gostiju (među kojima smo bili i mi). Događaj je obogaćen zanimljivim i emotivnim kulturnim programom. Učenici Osnovne škole Kneževi Vinogradi predstavili su publiku s duhovitim igrokazom i pjesmom. Poseban gost, Branko Krušić publiku očarao recitacijom poezije i gitarom, stvarajući atmosferu topline, sjećanja i zajedništva.
Budućnost i izazovi
Kako Hrvatska ulazi u fazu ubrzanog demografskog starenja, nužno je razviti sveobuhvatnu strategiju koja će osigurati dostojanstvenu starost i trajnu društvenu uključenost starijih osoba. Bez značajnih promjena, Hrvatska bi mogla postati zemlja s preopterećenim mirovinskim i zdravstvenim sustavom, te sve manjim brojem radno sposobnog stanovništva. Potrebna je sveobuhvatna promjena društva koja će poticati veći broj mladih obitelji te olakšati život i rad ljudima koji odluče živjeti u ruralnim područjima kako bi se zaustavila depopulacija i usporilo starenje u tim regijama.
Ključni koraci uključuju poticanje nataliteta kroz obiteljske politike, privlačenje imigranata koji mogu kompenzirati nedostatak radne snage, zadržavanje mladih i radno sposobnih kroz zapošljavanje i razvojne mogućnosti, te revitalizaciju ruralnih područja. Hrvatska nema odgovarajući sustav skrbi za starije osobe, te se javljaju veliki problemi i izazovi u stvarnoj primjeni i provedbi usvojenih zakona i normi. Suvremene mjere i trendovi socijalne politike moraju biti usmjereni podizanju razine i kvalitete usluga, posebno u domeni izvaninstitucionalnog zbrinjavanja koje omogućava starijim osobama duži ostanak u vlastitom domu kao i zadovoljenje specifičnih potreba u lokalnoj sredini.
Međunarodni dan starijih osoba podsjetnik je na neupitnu vrijednost koju starije generacije donose našem društvu – mudrosti stečene kroz desetljeća iskustva, stabilnosti koju osiguravaju kao čuvari tradicije i naslijeđa, te kontinuiranog aktivnog doprinosa zajednicama u kojima žive. Kako svijet prolazi kroz demografsku transformaciju s predviđenim porastom broja osoba starijih od 65 godina na gotovo 1,5 milijardi do 2050. godine, a Hrvatska se s prosječnom dobi od 44,5 godina svrstava među najstarije nacije Europe, dostojanstveno starenje postaje ključno razvojno pitanje 21. stoljeća. Tema za 2025. godinu – “Starije osobe pokreću lokalne i globalne akcije: Naše težnje, naša dobrobit i naša prava” – potvrđuje da starije osobe nisu pasivni primatelji usluga, već aktivni pokretači promjena i napretka na svim razinama društva.
Izazovi s kojima se suočavamo su višestruki i međusobno povezani: od demografskog pritiska na sustave socijalne i zdravstvene zaštite, preko ekonomskih izazova koji proizlaze iz smanjenja radno sposobnog stanovništva, do socijalne izolacije i usamljenosti koja pogađa gotovo dvije trećine starijih osoba. Zdravstvene potrebe starijih zahtijevaju prilagođene pristupe koji naglašavaju preventivnu skrb, redovitu tjelesnu aktivnost, pravilnu prehranu i mentalno zdravlje.
Međutim, unatoč postojećim programima i politikama aktivnog starenja financiranim iz europskih fondova s ukupnim iznosima od 15 milijuna eura, hrvatska stvarnost pokazuje da nedostaje odgovarajući sustav skrbi, a provedba usvojenih zakona i normi suočava se s velikim problemima. Bez sveobuhvatne promjene pristupa, koja uključuje borbu protiv diskriminacije, poticanje međugeneracijske solidarnosti, stvaranje gradova prilagođenih starijoj dobi, te osiguravanje pravednog pristupa zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj zaštiti, Hrvatska će se suočiti s problemima koje neće biti moguće riješiti samo nizom ekonomskih mjera. Društvo koje brine o svojim starijima brine i o vlastitoj budućnosti, a Međunarodni dan starijih osoba pruža godišnju priliku da obnovimo našu predanost stvaranju svijeta u kojem sve starije osobe mogu živjeti dostojanstveno, aktivno i ispunjeno.