Nasilje nad starijima i osobama s invaliditetom predstavlja jedan od najtežih, ali i najčešće prešućivanih društvenih problema današnjice. Riječ je o zlostavljanju koje može biti fizičko, psihičko, seksualno, ekonomsko ili u obliku zanemarivanja, a žrtve su često osobe koje se zbog svojih godina ili invaliditeta teže mogu obraniti ili potražiti pomoć. U ovom članku saznajte kako prepoznati znakove nasilja, što učiniti ako posumnjate na zlostavljanje i kako zajedno možemo izgraditi sigurnije i pravednije društvo za sve.
Što je nasilje nad starijima i osobama s invaliditetom?
Nasilje nad starijima i osobama s invaliditetom odnosi se na svaku radnju ili propust koji uzrokuje fizičku, psihičku, seksualnu, ekonomsku štetu ili patnju osobi starije životne dobi ili osobi s invaliditetom. Ovaj oblik nasilja može se događati u obitelji, ustanovama ili zajednici, a često je skriven od očiju javnosti.
Najčešći oblici nasilja:
- Fizičko nasilje: udaranje, guranje, šamaranje, prisilno sputavanje
- Psihičko nasilje: vrijeđanje, prijetnje, zastrašivanje, ponižavanje
- Seksualno nasilje: bilo kakav oblik seksualnog kontakta bez pristanka
- Ekonomsko nasilje: krađa novca, zloupotreba imovine, prisiljavanje na potpisivanje dokumenata
- Zanemarivanje: uskraćivanje hrane, lijekova, njege, izolacija
Zašto su starije osobe i osobe s invaliditetom posebno ranjive?
Ove dvije skupine često su izložene višestrukim oblicima diskriminacije i prepreka:
- Fizička nemoć: smanjena pokretljivost, kronične bolesti, ovisnost o tuđoj pomoći
- Socijalna izolacija: manjak kontakta s obitelji, prijateljima ili zajednicom
- Ekonomsku ovisnost: često ovise o prihodima ili imovini kojom upravljaju drugi
- Nedostatak informacija: ne znaju kome se obratiti ili kako prepoznati nasilje
- Sram i strah: boje se prijaviti nasilje zbog straha od odmazde ili gubitka skrbi.
Tko su najčešći počinitelji nasilja?
Nasilje najčešće dolazi od osoba iz bliskog okruženja žrtve:
- Članovi obitelji (djeca, partneri, unuci)
- Njegovatelji ili osoblje u ustanovama
- Prijatelji, susjedi ili poznanici
- Osobe koje upravljaju imovinom ili financijama žrtve
Nažalost, povjerenje i ovisnost o počinitelju često otežavaju prijavu i prekidanje nasilja.
Oblici nasilja: Primjeri iz svakodnevnog života
Fizičko nasilje
- Udaranje, šamaranje, guranje
- Namjerno izazivanje ozljeda
- Prisilno sputavanje ili zaključavanje u prostoriju
Psihičko nasilje
- Vrijeđanje i omalovažavanje zbog dobi ili invaliditeta
- Prijetnje napuštanjem ili institucionalizacijom
- Ignoriranje i izolacija
Seksualno nasilje
- Dodirivanje bez pristanka
- Prisiljavanje na seksualne radnje
- Seksualno uznemiravanje u ustanovama ili domu
Ekonomsko nasilje
- Krađa novca ili mirovine
- Zloupotreba punomoći
- Prisiljavanje na prodaju ili prijenos imovine
Zanemarivanje
- Uskraćivanje osnovne njege, hrane, lijekova
- Nedostatak higijene i zdravstvene skrbi
- Odbijanje pomoći ili izolacija
Znakovi upozorenja: Kako prepoznati nasilje?
Nasilje nije uvijek lako prepoznati, ali neki znakovi mogu upućivati na zlostavljanje:
- Neočekivane ozljede, modrice, ogrebotine
- Nagla promjena ponašanja: povučenost, strah, depresija
- Loša higijena, pothranjenost, dehidracija
- Gubitak novca ili imovine bez jasnog razloga
- Ograničen kontakt s obitelji ili prijateljima
- Strah od određene osobe ili izbjegavanje kontakt
Statistika i trendovi
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije i nacionalnih institucija, čak 1 od 6 starijih osoba doživi neki oblik zlostavljanja. Osobe s invaliditetom izložene su dvostruko većem riziku od nasilja u odnosu na opću populaciju.
U Hrvatskoj, broj prijavljenih slučajeva raste, ali stručnjaci upozoravaju da je stvarni broj žrtava višestruko veći zbog neprijavljivanja i nedostatka povjerenja u institucije.
Posljedice nasilja
Nasilje ostavlja duboke posljedice na žrtve, uključujući:
- Fizičke ozljede i pogoršanje zdravlja
- Psihičke traume: depresija, anksioznost, PTSP
- Gubitak samopouzdanja i osjećaja sigurnosti
- Ekonomska nesigurnost i siromaštvo
- Socijalna izolacija i usamljenost
- U najtežim slučajevima – smrt
Zašto žrtve šute?
- Strah od odmazde ili gubitka skrbi
- Sram i osjećaj krivnje
- Ovisnost o počinitelju (financijska, emocionalna, fizička)
- Neznanje kome se obratiti
- Nepovjerenje u institucije
Što učiniti ako sumnjate na nasilje?
Ako primijetite znakove nasilja ili zanemarivanja kod starije osobe ili osobe s invaliditetom:
- Razgovarajte s osobom, izrazite zabrinutost i podršku
- Prijavite sumnju nadležnim službama (centar za socijalnu skrb, policija)
- Potražite pomoć stručnjaka ili udruga za zaštitu prava žrtava
- Ne ignorirajte problem – vaša reakcija može spasiti život
Prevencija i zaštita: Što možemo svi zajedno učiniti?
Edukacija i informiranje
- Organizirati radionice i predavanja za starije osobe, osobe s invaliditetom, obitelji i njegovatelje
- Informirati o pravima, oblicima nasilja i mogućnostima prijave
Jačanje podrške u zajednici
- Razvijati mreže podrške: susjedi, volonteri, udruge
- Poticati međugeneracijsku solidarnost i uključivanje osoba s invaliditetom u društvo
Pristupačne prijave i pomoć
- Osigurati dostupnost SOS telefona, savjetovališta i besplatne pravne pomoći
- Prilagoditi informacije osobama s različitim vrstama invaliditeta
Suradnja institucija Policija, centri za socijalnu skrb, zdravstvene ustanove i udruge moraju surađivati u otkrivanju i sprječavanju nasilja
Gdje potražiti pomoć?
U Hrvatskoj postoje brojne institucije i udruge koje pomažu žrtvama nasilja:
- Hrvatski zavod za socijalni rad: pruža zaštitu i podršku žrtvama
- Policija: prijava nasilja i hitna intervencija
- SOS telefoni i savjetovališta: anonimna pomoć i savjeti
- Udruge za zaštitu prava starijih i osoba s invaliditetom: pravna i psihološka pomoć
Ako sumnjate na nasilje ili zanemarivanje starije osobe ili osobe s invaliditetom, ne šutite. Prijavite, reagirajte i budite podrška – jer svatko zaslužuje život bez nasilja i dostojanstvenu starost ili svakodnevicu.